GEOagora

This page in English.

GEOagora – centar za komparativno istraživanje globalnopolitičkih studija je istraživačka institucija iz šire oblasti humanističkih nauka. Za cilj ima predstavljanje kontemporarnih globalnopolitičkih dešavanja kroz njihovu refleksiju u disciplinama društvenih nauka. Kako naučni radnici i autori mogu imati različita i nerijetko oprečna mišljenja, naša je težnja obuhvatiti što širi uzorak studija i radova različitih disciplina, geografskog porijekla i vremenskog perioda. No, potrebno je napomenuti da GEOagora nikada ne zaključuje u arbitrarnom smislu, tj. ne bavi se time ko je u pravu, a ko ne. Ovaj istraživački centar donosi zaključak isključivo o načinu kako se globalna zajednica humanističkih nauka odnosila prema konkretnom pitanju, odnosno, kontemporarnom globalnopolitičkom dešavanju. Iako smješten u Sarajevu, sfera djelovanja centra je u čitavom tzv. BHS regionu, odnosno, gdje god se ovaj tekst može pročitati bez jezičkih zapreka.

U ovom momentu, osnovni medij komunikacije i prikaza saznanja je ova web prezentacija (www.geoagora.org), te je namijenjena studentima, novinarima, univerzitetskom nastavnom korpusu, naučnim radnicima (i sl.) koji podrobnije proučavaju već navedena i srodna polja nauke.

Kičmu ovog web saržaja čini pet osnovnih kategorija: (1) komparativna analitika (simplificirano; pregled opažanja različitih autora o konkretnom aktualnom pitanju); (2) recenzije, osvrti i pregledi (novih knjiga, magazina, radova i sl.); (3) indeks autora i radova (svih,  korištenih u istraživanjima na bilo koji način), (4) kolumne, tekstovi i eseji, te (5) GEOagora Monitor (eseji, tekstovi i komentari autora članova centra). Za ovu priliku, razvijen je i prilagođen sistem višedimenzionalne pretrage sadržaja.

Šta uopće znači GEOagora?

Opće je poznato da antičkoj Grčkoj pripada prapočetak povezanih pojmova: filozofija, demokracija i politika. No, ovi pojmovi nisu samo nastali tu; ovdje se o njima prvi put raspravljalo i ovdje su prvi put dovedeni u korelaciju. Iako je u osobitoj mjeri filozofu svojstvena upravo ta ugođenost, naime začuđenost (Platon po Barbarić, 2002: 121), tj. filozofija počinje iz čuđenja, mi filozofiramo tek onda kada povedemo razgovor sa filozofom (Heidegger, 1972: 7 – 8). Stoga, suština filozofije je upravo u tom razgovoru mudrih, njihovoj razmjeni mišljenja i argumenata. Najzgodnije mjesto za ovakvu raspravu, ali i javno iznošenje ideja u to vrijeme, bili su gradski trgovi – Agore. Iako je pojam Agora kroz vrijeme imao različite (ali ipak slične) uloge u životu Helena, danas je ovaj pojam simbol, pa možda čak i paradigma mjesta na kojem se kompariraju mišljenja, iznose argumenti i javno predstavljaju ideje. Ne bi bilo pogrešno reći da je, u nekom širokom općesimboličkom smislu, historija filozofije zapravo jedna bezvremenska Agora. I u ovom konkretnom slučaju, Agora je mjesto razmjene ideja i javnog govora, pritom ispunjavajući svoju osnovnu misiju i motiv: demitologizaciju, jer stadij je mita stadij monologa. U tom stadiju čovjek ništa ne ‘dokazuje’, ni o čemu ne ‘raspravlja’, jer još nije suočen sa suprotnim ili, naprosto, različitim mnijenjem… (Kojeve, 1964: 499).

Postavlja se valjano pitanje: demitologizaciju čega? Prefiks GEO daje preciznije određenje. Ovaj prefiks u geopolitici upućuje na njezine aktere, tj. međunarodne subjekte, čineći tako globus pozornicom geopolitičkih dešavanja. GEO u GEOagora je zapravo to geopolitičko GEO, pa je i sfera njezina interesa najprije politička interakcija međunarodnih subjekata, a potom i globalnopolitička dešavanja općenito.

Naziv GEOagora simbolički je, dakle, mjesto predstavljanja sličnih i različitih – bez izuzetka dobro argumentiranih i relevantnih – mišljenja o političkom međudjelovanju subjekata međunarodnih odnosa, ali i o događajima koji svoju političku važnost stječu globalno.

Ukoliko imate bilo kakvih dodatnih pitanja (primjedbi, sugestija), molimo kontaktirajte nas.


Barbarić, Damir 2002. “O mjestu filozofiranja” Prolegomena: časopis za filozofiju Vol.1. Br.2.: 121-140

Heidegger, Martin 1972. “Šta je to filozofija” Uvod u Heideggera Zagreb: Centar za društvene djelatnosti omladine RK SOH

Kojeve, Alexandre 1964. Kako čitati Hegela Sarajevo: Svjetlost

Podijelite:
  • Twitter
  • Facebook
  • Google Plus
  • LinkedIn
  • Email
  • PDF
  • Print